U četvrtak 13. ožujka posjetili smo Hrvatski institut za istraživanje mozga na Medicinskom fakultetu. Čim smo ušli u zgradu fasciniralo nas je golemo stubište inspirirano dvostrukom uzvojnicom molekule DNA. Tjedan je mozga u našem gradu i valja popratiti zanimljiva predavanja.

Primio nas je doc. dr. Dinko Smilović i ispričao mnoštvo zanimljivih crtica o mozgu mladih u digitalno doba. Naučili smo da testosteron i estrogen potiču u našem mozgu dokazivanje, a da je individualan odabir koji koncept dokazivanja ćemo odabrati  (nekima je to biti najljepši, nekim potući se i pobijediti, nekima popiti najviše, nekima imati najbolje ocjene…).

O serotoninu smo znali da je neurotransmiter koji utječe na naš osijećaj sreće, no jeste li znali da dopamin snažno djeluje na našu motiviranost i fokusiranost i da ga lučimo gotovo uvijek istu količinu? Ako ga potrošimo na gledanje iznimno sugestivnih sadržaja na mobitelu, ne ćemo imati više zaliha za motiviranost za neki zahtjevan rad poput učenja.

Čuli smo nešto i o važnosti sna. Idealno bi bilo spavati 9 sati, a stvoriti dobre navike za spavanje je ključno, jer nema ništa korisnije za obnovu mozga, dugovječnost i pomlađivanje organizma. Dobre navike bi bile ići spavati u uvijek isto vrijeme, u malo hladniju prostoriju, ne jesti i ne činiti neku fizičku sktivnost nekoliko sati prije spavanja, te naći aplikaciju na mobitelu koja će smanjiti plavu svijetlost.  Za naš mozak je važno opuštanje, dosada, dokolica.

Primijećen je u populaciji mladih porast onih s narcisoidnošću, egocentrizmom i  ADHD-om. No pojavljuje se i nova bolest, tvz. ekranizam gdje mladi pacijenti ne gledaju izravno u oči, ne odazivaju se ako ih pozovete, poput autista, no oni to nisu i nakon nekoliko tjedana bez ekrana oni se potpuno oporavljaju. Istraživanja su pokazala da porast sati provedenih uz ekran može poboljšati pamćenje, ali svakako smanjuje empatiju. Zanimljivo je i da je Australija zabranila osobama mlađim od 16 godina sudjelovanje na socijalnim mrežama.

Doc. dr. Dinko Smilović bio je vrlo simpatičan, pričao nam je o vlastitim studentskim danima  i o  istraživanju kojeg sada radi u laboratoriju. Proučava na miševima i štakorima kako pomoći zapravo ljudima nakon moždanog udara. Posjetili smo njegov laboratorij, vidjeli smo pravi ljudski mozak u formalinu, na mikroskopu prereze mozga. Pozvao nas je  i da zaigramo zanimljivu video igricu Foldit u kojoj kroz igru možemo pomoći Istraživačkim centrima naći najbolju konfiguraciju nekog proteina. Bilo je zanimljivo.

Vaši 3.b FT, 2.b FT, 1.e MK i akvaristi

Na XVII. hrvatskom simpoziju o nastavi fizike, koji se održao u Osijeku od 26. do 28. veljače 2025., profesorica Tatjana Roginić iz Zdravstvenog učilišta u Zagrebu predstavila je predavanje pod naslovom „Znanstvena osnova zdravlja – modularni pristup nastavi: Fizika u službi medicine“.

U svom izlaganju naglasila je važnost modularnog pristupa u strukovnom obrazovanju, posebno u zdravstvenim školama, gdje fizika ima ključnu ulogu u razumijevanju funkcija ljudskog tijela. Kroz integraciju fizikalnih  zakona u modul Anatomija i fiziologija, učenici istražuju kako električni impulsi pokreću srce, kako krvni tlak i protok ovise o zakonima mehanike fluida, te kako se kroz eksperimente i simulacije mogu povezati biološki procesi i fizikalni koncepti.

Predavanje je pobudilo velik interes jer je pokazalo kako fizika može biti alat za razumijevanje i primjenu znanja u stvarnim, životno važnim situacijama – posebno u području medicine i zdravlja.